Koga pozivamo?
FILOZOFIJA
Filozofija seksualnosti prepoznaje četiri dominantna shvaćanja seksa i seksualnosti. Najtradicionalnije određuje svrhu seksa kao prokreaciju, a brak kao jedini legitimni okvir za seks. Drugo shvaćanje seks prvenstveno poima kao integralni dio ljubavi, a treće ga određuje kao specifičnu vrstu komunikacije. Za razliku od njih, četvrto shvaćanje pokušava fenomenologiju seksa utemeljiti unutar njega samog – bit seksa je izazivanje specifičnog tipa užitka - ono što ostaje kada ostavimo po strani biologijske i romantične aspekte seksa. Iz navedenih stajališta su se vremenom u filozofskoj raspravi pojmovnom analizom istakli mnogi pojmovi čija problematika do tada nije bila adekvatno prepoznata.
Na taj način su problematizirani pojmovi poput seksualnih perverzija, braka i preljuba, prostitucije i pornografije, pedofilije, incesta i silovanja, razlikovanja roda i spola, homoseksualnosti i dr. Razmatrajući ove pojmove nameću se mnoga relevantna epistemološko-ontološka pitanja, a danas se kao centralno u raspravama postavlja: postoji li poseban seksualni moral kao važan aspekt ljudske seksualnosti.
POVIJEST
Kroz prizmu povijesnog istraživanja moguće je obrađivati teme poput političkog progona i diskriminacije određenih seksualnih manjina te se također mogu obrađivati i poželjne su teme iz rodne povijesti. Pitanja seksualnosti i općenito percepcija problema vezana uz nju u različitim su kulturama različitih povijesnih perioda bila shvaćana raznoliko. Plodno tlo istraživanja odnosi se na promišljanje različitih povijesnih okolnosti koje su uvjetovale takvo shvaćanje, a koje relativizira poimanje ljudske seksualnosti. Važnu ulogu u povijesti također su imali i razni pokreti za liberalizaciju seksualnosti, međutim, kao i oni koji su seksualnost željeli ograničiti. Kroz ovu temu mogu se prikazati ili istražiti i najvažnije osobe koje su na neki način utjecale na promjenu viđenja seksualnosti kroz politički ili društveni spektar ljudske civilizacije.
POVIJEST
UMJETNOSTI
Jedan od važnih segmenata proučavanja ljudske seksualnosti usmjeren je istraživanjima na polju vizualnih umjetnosti. Pitanja prikazivanja spolnosti i seksualnosti u vizualnim umjetnostima mogu se obraditi primjerice u teorijskim okvirima socijalne ili feminističke povijesti umjetnosti, putem likovne kritike te teorije likovnih umjetnosti i sl. Tema obuhvaća pojave kao što su: tijelo kao medij i/ili objekt, žena kao seksualni/spolni objekt, homoerotska umjetnost, estetika spolnih objekata, ljepota/putenost/akt/erotika/pornografija. Seksualnost u kontekstu vizualnih umjetnosti može biti određena s više značenja. Ikonografija nagog tijela kroz različite povijesne stilske periode mijenjana je ovisno o različitim društvenim i umjetničkim vrijednosnim orjentirima što onemogućuje jednoznačnu interpretaciju navedenih motiva. Svakako je zanimljivo usredotočiti se na razvoj novih medija i eksponencijalnu eksploziju vizualne komunikacije te na posljedice koje su oni imali za shvaćanje segmenata ljudske seksualnosti u vizualnim medijima, a možda i uopće.
Ljudska seksualnost postavlja brojna pitanja i pred psihologiju: kako je evolucija spolnom selekcijom doprinijela različitosti spolova u preferencijama ili strategijama traženja partnera te roditeljskom ulaganju, kako dolazi do razvoja spolnosti i internalizacije rodnih uloga te mijenja li se seksualnost u starijoj dobi, kako su osobine ličnosti povezane s različitim kriterijima za izbor partnera te koji je oblik komunikacije efektivan pri zavođenju. Opisi parafilija i neuroloških mehanizama čija aktivacija prati ponašanja i emocije vezane uz seksualnost kao i nalazi o psihološkim posljedicama neplodnosti ili seksualnog nasilja, također mogu doprinijeti razumijevanju psihološkog zdravlja i stvaranju preventivnih programa njegova očuvanja.
PSIHOLOGIJA
Ovim simpozijem želi se u prvom redu ostvariti jednakost pozvanih struka i sloboda mišljenja za sve sudionike. Uz to, od njih se očekuje profesionalnost, prikaz relevantnih znanstvenih spoznaja te angažirana uključenost u raspravu.
Poziv na sudjelovanje otvoren je svim zainteresiranim studentima preddiplomskih, diplomskih i postdiplomskih studija te nedavno diplomiranim studentima humanističkih i društvenih znanosti; povijesti, povijesti umjetnosti, filozofije, teologije, psihologije, pedagogije, sociologije, antropologije, kulturalnih studija, književnosti, lingvistike, prava, ekonomije te ostalih humanističkih i srodnih društvenih znanosti svih sveučilišta u regiji - Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji i drugima koji mogu sudjelovati u kongresu bez jezičnih barijera.
PRIJEDLOZI I IDEJE
Seksualnost i reproduktivna prava kao "jedna od kategorija" ljudskih prava (prava LGBT osoba), promjena spola i izazovi toga - (ne)upis novih podataka u matice i dr., seksualnost/seksualni identitet kao dio prava na privatnost osobnog i obiteljskog života zajamčenog Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava; zabrana diskriminacije na temelju spola/seksualnog opredijeljenja zajamčena nizom pravnih instrumenata u RH i svijetu – samo su segmenti mogućih istraživanja u domeni seksualnosti za pravne znanosti.
PRAVO
Proučavanjem povijesnih i kros-kulturnih specifičnosti, sociologija nastoji pridonijeti razumijevanju biologijskih i sociokulturnih uvjetovanosti seksualnog ponašanja. Područje sociološkog proučavanja seksualnosti iznimno je široko: internalizacija seksualnih ponašanja i tabua unutar obitelji, vršnjačkih skupina i šireg društva, kontrola seksualnosti na mikro- i makro-razini, seksualne transgresije, seksualnost i religija, seksualnost i politika, seksualnost u medijima, seksualne manjine, seksualno nasilje, seksualni rad i još mnoge podteme. Sociološko proučavanje seksualnosti iznimno je važno jer uočavanjem razlika u seksualnom ponašanju kroz povijest, među različitim kulturama i subkulturama, te među spolovima i seksualnim manjinama pridonosi denaturalizaciji predodžbi koje su dugo bile rezultat privilegiranja isključivo muškog heteroseksualnog iskustva i tako povećava mogućnosti seksualne edukacije i emancipacije za sve.
SOCIOLOGIJA
Pitanje ljudske seksualnosti jedno je od centralnih problema feminizma. Od samog su početka feminističkog pokreta reproduktivna prava žena (pravo na kontracepciju, pravo na pobačaj i td.) jedan od najvažnijih ciljeva borbe. Feminističke teorije drugog vala razvile su međusobno vrlo različite stavove o pojedinim problemima seksualnosti. Radikalni feminizam, na primjer, shvaća seks kao mjesto nasilja nad ženama, dok drugi pravci vide upravo seks kao prostor ženske slobode i emancipacije. Idejom da je privatno političko, feministička je teorija potaknula teoretiziranje seksa kao političke kategorije i time doprinijela razvoju teorije roda, queer teorije, bio-političke teorije i dr. Neke od najznačajnijih tema vezanih uz seksualnost koje uvodi feminizam su seks kao element reproduktivnog rada unutar ekonomskog sistema, problem prostitucije, pornografije i seksualnog nasilja i sl.
FEMINIZAM
